SSH bez lozinke

svibanj 20th, 2008 No Comments

Svi znaju koliko je backup koristan i važan. Oni koji to ne znaju, saznati će čim prvi put izgube podatke, a oni koji znaju koliko je važan znaju i kolika je gnjavaža svako malo raditi backup. Zbog toga većina administratora ima skriptu koja automatski izrađuje backup jednom dnevno, jednom tjedno ili u nekom drugom periodu (u svakom slučaju, što češće to bolje). E sad, kod backupa je važno da se ne nalazi na istom mjestu gdje je računalo sa podacima koji se backupiraju jer uvijek može doći do požara ili nekog drugog problema zbog čega mogu nestati i backupirani podaci čak i ako se nalaze na drugom disku.

Zato bi bilo dobro da skripta koja radi sigurnosnu pohranu podataka odmah te podatke i iskopira na drugo računalo, a jedan od najsigurnijih načina je kopiranje preko SSH protokola. Budući da nije sigurno u skriptu upisati lozinku, bolje je izgenerirati privatni i javni ključ i preko njih vršiti autorizaciju bez lozinke. To se radi na slijedeći način.

  1. Generiramo privatni i javni ključ:
    ssh-keygen -t dsa -f /home/<korisnik>/.ssh/id_dsa

    Na upit da upišete passphrase, samo stisnite Enter.
    Ovdje -t određuje tip enkripcije, a -f određuje gdje će se nalaziti datoteke sa privatnim i javnim ključevima.

  2. Nakon toga iskopiramo javni ključ na server na koji se ubuduće želimo spajati putem SSH protokola bez lozinke.
    scp /home/<korisnik>/.ssh/id_dsa.pub <korisnik>@<udaljeni.server>:~/.ssh/id_dsa.pub

    Ovaj put morate upisati lozinku.

  3. Sada se spojite na udaljeni server (još jednom, posljednji put upišite lozinku) i dodajte javni ključ u poznate javne ključeve na serveru.
    ssh <korisnik>@<udaljeni.server>
    cd ~/.ssh
    cat id_dsa.pub >> authorized_keys2
    chmod 640 authorized_keys2
    rm id_dsa.pub
    exit
  4. Na kraju, pokušajte se ponovo spojiti na udaljeni server. Trebali biste uspjeti bez da morate upisati lozinku.

Ubuntu Logo

U posljednjih nekoliko godina Ubuntu distribucija (i njene inačice poput Kubuntu, Edubuntu, Xubuntu…) postaju sve popularnije. Kako i ne bi kad se radi o distribucijama koje su Linux približile običnim korisnicima. Zahvaljujući Ubuntu (koji je temeljen na Debianu), Linux više nije rezerviran za profesionalne informatičare jer za njegovo korištenje u 99% slučajeva nećete trebati koristiti zloglasnu komandnu liniju. Većina stvari se može podesiti preko grafičkog sučelja - slično kao i kod Windowsa.

Kao i velika većina Linux distribucija, Ubuntu ne samo da je besplatan već se njegovo širenje potiče. Na taj način korisnici dobivaju jeftinije računalo jer ne trebaju plaćati licencu za operativni sustav (za Windowse je to oko 1.000 kn). Ti novci koji se uštede na operativnom sustavu mogu se investirati u bolji hardver.

Još jedna dobra stvar kod Linuxa općenito je što vam antivirusni program praktički nije potreban. Nitko ne kaže da Ubuntu nema sigurnosnih propusta (zbog otvorenog koda propusti su još opasniji), ali se autorima virusa jednostavno ne da raditi viruse za Linux zbog puno manjeg broja korisnika u odnosu na Windowse (pogotovo početnika).

Verzije Ubuntu-a:

Najnovija verzija Ubuntu-a je 7.10 (nazvana je Gutsy Gibbon ili samo Gutsy), a uskoro će na svjetlo dana izaći i verzija 8.04 koja će biti LTS (Long Term Support). LTS znači da će ta verzija za desktop računala imati podršku 3 godine, a za servere 5 godina od izlaska.

Inače, tvorci Ubuntu-a se trude (i do sad su uspijevali) pratiti politiku da svaka nova verzija izlazi 6 mjeseci nakon izlaska trenutne verzije. Verzije Ubuntu-a uvijek imaju svoju brojčanu oznaku i naziv. Do danas Ubuntu je izašao u slijedećim verzijama:

  • 4.10 - Warty Warthog (20.10.2004.)
  • 5.04 - Hoary Hedgehog (08.04.2005.)
  • 5.10 - Breezy Badger (13.10.2005.)
  • 6.06 - Dapper Drake (01.06.2006.)
  • 6.10 - Edgy Eft (26.10.2006.)
  • 7.04 - Feisty Fawn (19.04.2007.)
  • 7.10 - Gutsy Gibbon (18.10.2007.)
  • 8.04 LTS - Hardy Heron (24.04.2008.)
  • 8.10 - Interpid Ibex (30.10.2008.)

Kao što možete vidjeti, do sada je samo verzija 6.06 zakasnila i nije ispoštovan rok od 6 mjeseci. Osim toga, vidljivo je da verzije izlaze u Travnju i Listopadu.

Kako nabaviti Ubuntu?

Kao i većinu softvera Ubuntu se može nabaviti preko Interneta. Otvorite stranicu http://www.ubuntu.com/getubuntu/download i tamo preuzmite najnoviju verziju.

Ukoliko vam se ne žuri ili baš želite naručiti CD ili DVD, to možete napraviti na stranici https://shipit.ubuntu.com/. Za dostavu će trebati nekoliko tjedana, a ukoliko želite, možete naručiti više kopija pa ih možete podijeliti drugima.

Ubuntu, Kubuntu, Edubuntu…

Kao što možda znate, postoji više vrsta *buntu distribucija. Sve one se temelje na Ubuntu, samo što neke imaju drugačije grafičko sučelje (npr. Kubuntu ima KDE, a ne Gnome grafičko sučelje), zatim neke imaju posebnu namjenu i slično. Ali svima je zajedničko to da su potekli od Debiana i savjeti koji vrijede za Ubuntu, najčešće vrijede i za sve ostale distribucije.

Eto, ovo su osnovne stvari koje trebate znati ukoliko želite prijeći na Ubuntu. Na vama je da otkrivate dalje, a ja ću vas samo uputiti na jednu od najpopularnijih stranica za pomoć u vezi Ubuntu i srodnih distribucija - http://ubuntuforums.org/. To je ustvari forum na kojem se razmjenjuju ideje i pomaže se korisnicima koji zapadnu u probleme prilikom korištenja jedne od ovih distribucija.